Važne gradske trgove svi znaju, no svatko ih doživljava drugačije. Povijesni razvoj zagrebačkog Cvjetnog trga bilježi nekoliko osnovnih faza, a ova aktualna traje gotovo trideset godina. Specifičnost sadašnjeg rješenja trga je mjestimična improvizacija koja je nastupila nakon uređenja 1995. godine. Isprva postavljeni mramorni stolovi za cvjećare, uslijed pobune kulturne javnosti, zamijenjeni su sa šest kioska na južnoj strani trga. To privremeno rješenje preživljava desetljećima i bitnije se ne propituje iako zagušuje trg i blokira logične pješačke pravce i vizure.
O mogućnostima drugačije prisutosti cvjećarske djelatnosti, koja na trgu ima kontinuitet i po kojoj je i kolokvijalno trg nazvan, općenito o Cvjetnom ali i drugim zagrebačkim trgovima u centru grada kao mjestima društvenosti i poligonima za kulturu i umjetnost, njegovim kvalitetama i onome što treba poboljšati, Saša Šimpraga je razgovarao s povjesničarkom umjetnosti Silvom Kalčić i kustosom Darkom Šimičićem.
Povodom tribine, u Galeriji Kupola, postavljena je prva u nizu jednovečernjih tematskih mini izložbi s izborom iz građe zagrebačke zavičajne zbirke Zagrabiensia pri Gradskoj knjižnici. Autorica izložbe je Ivana Fištrek.
O gostima:
Izv. prof. dr. sc. Silva Kalčić je povjesničarka umjetnosti, doktorirala je u području arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Autorica je nekoliko knjiga, radila je kao kustosica i urednica stručnih časopisa.
Darko Šimičić je kustos, kolekcionar i kulturni radnik. Suosnivač je i voditelj Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu. Područja njegovog interesa su umjetničke strategije povijesnih avangardi, rubne medijske forme, umjetnički aktivizam i postavangardne prakse druge polovice 20. st.
Više o projektu Grad u Gradskoj pročitajte na: www.kgz.hr/hr/....
Негізгі бет Grad u Gradskoj: Cvjetni trg
Пікірлер