Isusov odnos prema Božjem moralnom zakonu - koji se sastoji od 10 originalnih Božjih zapovijedi (Izlazak 20,1-17) je bio savršen, jer je Isus savršeno vršio svaku od 10 Božjih zapovijedi. Isus je došao na Zemlju da bi riješio problem kršenja Božjeg moralnog zakona - a time i grijeha ili nepravednosti i vječne smrti. Isus je Bog u ljudskom tijelu, savršen i nepromjenjiv u milosti, ljubavi, pravednosti i svim vrlinama svojega karaktera, jer Bog je savršen i nepromjenjiv. Bog se utjelovio, zaodjenuo Božanstvo ljudskim tijelom kako bi živio pravednim, bezgrešnim životom umjesto nas, i kao čovjek umro na križu umjesto nas jer je preuzeo naše grijehe - nepravednost na sebe. Mnogi rado ističu Božju milost i ljubav, ali ne govore o Božjoj pravednosti. Ali, koliko je velika Kristova milost i ljubav, toliko je velika i Njegova pravednost. Ako vjerujemo i prihvaćamo Božji plan spasenja, tada vjerom primamo Kristovu savršenu pravednost - koja se ogledača u savršenom vršenju svih 10 Božjih originalnih biblijskih zapovijedi, a ne 10 zapovijedi u katekizmima i drugim crkvenim priručnicima. Ta Kristova savršena pravednost nam se uračunava, i opravdani smo pred Bogom kao da nikada nismo sagriješili. To je Evanđelje ili Radosna vijest. Na Krista kao našu Zamjenu i Jamca položeno je bezakonje svih ljudi. Preuzevši naše grijehe na sebe, On se ubrojio u prijestupnike kako bi nas otkupio od osude Božjeg zakona. Božji gnjev prema grijehu, strašan izraz nezadovoljstva zbog nepravde, sručio se na Božjeg Sina umjesto na nas. Nepravednost svakog Adamovog potomka opterećivala je Njegovu savršeno pravednu, bezgrešnu dušu. Cijelog svojeg života Krist je palom čovječanstvu objavljivao Radosnu vijest o Očevoj ljubavi i milosti koja prašta svakom pokajanom grešniku. Govorio je o spasenju i za najveće grešnike koji se pokaju zbog svojih grijeha. Na križu su grijesi svih ljudi položeni na Isusa, i to je probolo Njegovo bezgrešno srce takvom boli koju nijedan čovjek ne može razumjeti. Njegova duševna bol koju je osjećao zbog grijeha bila je puno veća od tjelesnih bolova. Osjećaj grijeha, nakon preuzimanja svih grijeha svakog čovjeka, strašno je izmučio Božjeg bezgrešnog Sina. Njegovo tijelo bilo je izmrcvareno bičevanjem i zlostavljanjem. Njegove ruke, koje su uvijek bile ispružene da udijele bogate blagoslove ljudima, bile su prikovane na grubi križ. Njegove noge, koje su bile u neumornoj službi potrebama ljudi, također su bile prikovane na križ. Glava Kralja i Stvoritelja svemira bila je izranjena krunom od trnja. S Kristom se postupalo onako kako smo mi grešnici zavrijedili da se postupa s nama. Za mene i vas je bezgrešni Božji Sin pristao nositi taj teret krivnje i boli. Zbog mene i vas je Isus Krist raskopao kraljevstvo smrti i otvorio vrata Neba. On koji je stvorio čovjeka, koji je otvarao oči slijepima i uši gluhima, koji je umrle pozivao u život, prinio je samog sebe kao Žrtvu na križu, a sve to iz ljubavi prema meni i vama. On, koji je preuzeo naše grijehe na sebe, izdržao je gnjev božanske pravde, zbog mene i vas On je učinjen grijehom. “Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog učini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednošću Božjom.” (2. Korinćanima 5,21) Da bi čovjek cijenio rješenje problema, najprije treba uvidjeti da ima problem i što je problem. Biblija nam kaže da je glavni čovjekov problem grijeh: “Jer je plaća grijeha smrt.” (Rimljanima 6,23) Grijeh je uzrok, a smrt je posljedica uzroka. Grijeh je biblijski izraz za nepravednost - kršenje Božjeg zakona ili Deset originalnih Božjih zapovijedi, mjerila pravednosti: “Grijeh je kršenje zakona.” (1. Ivanova 3,4) Prema Bibliji, svi su ljudi grešnici i nema bezgrešnih: “Nipošto, jer smo već dokazali da su svi, i Židovi i Grci, u vlasti grijeha, kao što stoji pisano: Nema pravedna ni samo jednoga.” (Rimljanima 3,9.10) Naši praroditelji Adam i Eva izgubili su svoju pravednost kad su prekršili Božju zapovijed. Svi njihovi potomci sve do današnjih dana, zakonom naslijeđa su od svojih roditelja nasljeđivali palu grešnu narav lišenu pravednosti. Čovjek griješi kroz loše misli, želje, osjećaje, pobude, riječi, djela ili propuste. Budući da su svi ljudi nepravedni, dakle grešnici, osuđeni su na smrt: “Jer je plaća grijeha smrt.” (Rimljanima 6,23) Biblija nam govori o ovom problemu i njegovom rješenju: “Dakle, kao što je prekršajem jednoga [Adama] osuđenje došlo na sve ljude, tako izvršenjem zapovijedi od jednoga [Krista] dolazi na sve ljude opravdanje koje se sastoji u životu, jer kao što su nepokornošću jednoga čovjeka [Adama] svi postali grešnici, tako će i pokornošću jednoga [Krista] svi postati pravednici.” (Rimljanima 5,18.19) Jedini način da budemo opravdani i izbjegnemo smrt jest da netko drugi živi bezgrešnim životom i umre umjesto nas, pod uvjetom da taj netko bude i čovjek i Bog, božansko-ljudski Spasitelj, pravedan - da ne prekrši nijednu od deset Božjih originalnih, biblijskih, zapovijedi - i daruje nam svoju pravednost, a od nas preuzme našu nepravednost (krivnju, grijeh) i umre umjesto nas te nas tako opravda i otkupi. Taj netko je upravo Krist. A čovjek se treba pokajati i Božjom pomoću ostaviti grijeh. Krist je savršeno pravedan te je mogao savršeno izvršiti ili ispuniti svaku od Deset Božjih zapovijedi Božjeg zakona zapisanog u Bibliji i biti nam primjer. Kako se Isus odnosio prema ovih Deset zapovijedi? Kada čitamo biblijski izvještaj koji su pod nadahnućem Duha Svetog napisali apostoli (svjedoci, očevidci) vidimo da je Isus savršeno živio prema svakoj od ovih Deset Božjih zapovijedi zapisanih u Bibliji. On nikad nije pravio slike ili kipove i molio se pred njima, niti je govorio svojim učenicima, apostolima, niti drugim ljudima da trebaju takvo što činiti. Također, možemo zapaziti da je naš Spasitelj Isus Krist, živeći po ovom biblijskom mjerilu pravednosti - Zakonu, svetkovao subotu kao dan odmora, jer svetkovanje subote je dio tog Zakona. Mnogi će odmah reći: “Isus je svetkovao subotu zato što je bio Židov.” Je li istina da je Isus (Mesija) svetkovao subotu zato što je bio Židov ili zato što je bio utjelovljeni Bog? On je po tijelu rođen u židovskom narodu i po tome jest tjelesno bio Židov. Ali On je istodobno bio i druga Božanska Osoba, utjelovljeni Bog. On je kao Bog savršeno pokazao koje Božje zapovijedi treba poštovati i kako ih vršiti, jer Zapovijedi su Božje, a ne židovske. Mnogima koji svetkuju nedjelju umjesto subote ovo izgleda čudno i nevjerojatno. Mnogi biblijski redci potvrđuju da je Isus svetkovao subotu. Jednom je Isus upitao Židove: “Tko će mi od vas dokazati neki grijeh?” (Ivan 8,46) Da je Isus svetkovao nedjelju, Židovi bi mu odmah rekli: “Činiš grijeh jer svetkuješ nedjelju umjesto subote.” Ali oni Mu to nisu rekli jer Isus nije svetkovao nedjelju. Marko izvješćuje: “Bijaše neki čovjek s usahlom rukom. Pazili su na nj da li će ga u subotu izliječiti, da ga [Krista] mognu optužiti.” (Marko 3,1.2) Kritizirali su ga zbog Njegovog načina svetkovanja subote, jer je On subotom iscjeljivao bolesne. Iscjeljivanjem bolesnih u subotu Krist je pokazivao bît zapovijedi o suboti, kao i bît ostalih devet zapovijedi - a to je ljubav. Krist je na bogoslužje išao subotom, a ne nedjeljom, o čemu govore biblijska izvješća poput ovog: “Dođe [Krist] u Nazaret gdje je odrastao te po svom običaju u subotu uđe u sinagogu. Zatim ustade da čita.” (Luka 4,16) Isus je rekao: „Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim“. (Matej 5,17)
Пікірлер: 2