Kakva je sitacija i budućnost za sorte krompira, razlike između crvenog i belog krompira, kao i industrijske i baštenske proizvodnje pitanja su koja su od značaja za poljoprivredu i pre svega povrtarstvo, ali i kompletnu prehrambenu industriju. Razgovarali smo sa prof. dr Zoranom Broćićem sa Poljoprivrednog fakulteta Zemun na tu temu.
Glavna razlika između industrijske i baštenske proizvodnje je naravno u površinama, u načinu kako se pristupa toj proizvodnji, u intenzitetu primene hemijskih preparata.
Baštenska proizvodnja se svodi na potrebe za sopstveno domaćinstvo. Može da se radi pored proizvodnje, u zemljištu, u slami, u raznim supstratima, u raznim posudama. Često može da se potpuno izbegne upotreba hemijskih preparata za zaštitu od bolesti od štetočina, primenjuju se neke alternativne metode skupljanje zlatice, recimo i ručno.
Kolika su ulaganja u industrijsku, a kolika u baštensku proizvodnju krompira?
Hektar proizvodnje krompira ima nivo ulaganja i do desetak hiljada eura. Velika stavka je tu seme koje učestvuje sa nekih 30, 40 odsto. Ostalo su drugi troškovi.
Baštenska proizvodnja, samim tim što je na maloj površini ne zahteva mašinsku obradu, često ne zahteva toliko primene đubriva industrijski, koriste se organska đubriva, nema hemije, koristi se sopstveni rad. Može da bude značajno manja stavka kada bi se to uporedilo sa ekvivalentnim jedinicama površine.
Razlika između industrijskog i baštenskog krompira može biti velika. Jedan od glavnih faktora jeste sorta koja se gaji. Ono što danas karakteriše savremenu tu masovnu proizvodnju je novi sortiment koji se jako često menja. Svake godine se uvode 3-4 nove sorte. Neke su se odmaćile, dugo traju, ali uglavnom proizvođači vole da uzmu sorte koje postižu visoke prinose 60, 70, pa i 80 tona. Često te sorte nemaju zadovoljavajući kvalitet, pre svega upotrebni.
U tom procesu selekcije se uglavnom gube neka svojstva, upravo ta konzumna. Često potrošači kažu nije to onaj krompir koji sam ja jeo kod moje bake, kod mog dede.
Podneblje igra veliku ulogu. Na planinama više nemamo aktivno radno stanovništvo, nemamo velike površine, nemamo uslove za navodnjavanje i ta proizvodnja se preselila u ravnicu gde je ona podložna stresu, visokim letnjim temperaturama. Dobija se kvalitet koji baš nije kao taj planinski. I naravno, sve je to vezano za te uslove proizvodnje i primenu svih agrotehničkih mera koje prate tu proizvodnju.
Trenutna situacija je da Srbija proizvede nekih 4 do 5.000 tona sopstvenog semena. To je za nekih samo 2-3.000 ha od 20.000 ha.
Imamo neki uvoz semena, oko 4-5000 tona.
Znači da kada sve to saberemo, mi nemamo oko 10 odsto kvalitetnog semena. Tu se svake godine vraća neko seme koje se 3-4 generacije umnoži na istoj površini.
Problem u semenarstvu krompira je što se lako inficira virusima, prenosi se iz generacije u generaciju i to semenarstvo krompira je potpuno drugačije od semenarstva drugih biljaka.
Ako ste krenuli sa kvalitetnim semenom, a u vašem okruženju i komšiluku nemate lošeg krompira u smislu zdravstvenog stanja, da nema izvora infekcije, virusa koga će lako da prenesu lisne vaši, vi možete da ostavite taj krompir.
Mi delimo krompir na beli i crveni, a potpuno nema veze sa načinom upotrebe.
U Evropi se koriste sorte, naravno i bele i crvene, a više bele, zato što je u tom pravcu išla selekcija.
Osim ovih sorti koje dolaze uglavnom iz Holandije, Nemačke, neke koje su odomaćene kao Dezire Kennebek, pre 3-4 godine smo mi uspeli da ozdravimo jednu staru autohtonu sortu i nazvali smo je Dragačevski mesečar. Našli smo je u jednom selu, Gornji Dubac, u Dragačevu.
Naša ideja je da napravimo nekakav brend, možda za etno turizam, za ove hobiste koji vole. A ona je jako pogodna i za ranu proizvodnju i za plastenik. Mislim da će tu naći svoje mesto. Možda neće biti masovno rasprostranjena kao neke druge sorte, ali da imamo nešto što je sve očuvalo kod nas i što će možda zaživeti u sledećim decenijama.
👉 Prijavi se naš youtube kanal: bit.ly/AGROmedia
👉 Uključi 🔔 da dobijaš obaveštenja za NOVE videe
👉 Posetite naš poljoprivredni portal: www.agromedia.rs/
Poljoprivredna emisija "Svet poljoprivrede" sadrži proverene informacije, znanja i iskustva koje će interesovati svakog poljoprivrednika, i nastaje u produkciji kompanije Agromedia koja proizvodi i sadržaj za najčitaniji poljoprivredni portal www.agromedia.rs
#AgroMedia
➽ Poljoprivredna emisija: Svet poljoprivrede
📨 Agromedia Kontakt: e-mail: svet.poljoprivrede@agromedia.rs
➟ Agromedia portal: www.agromedia.rs
➽ Pratite nas na:
✔ Facebook stranica: bit.ly/AGROmedia_FB
✔ Twitter: bit.ly/AGROmedia_Twitter
✔ Instagram: bit.ly/AGROmedia_Instagram
✔ LinkedIn: bit.ly/AGROmedia_LinkedIn
✔ / agromediaportal
🌎 🚜 Svet poljoprivrede, Agromedia tim
Негізгі бет Kako da proizvedete KROMPIR koji će i VAŠA DECA rado da jedu!
Пікірлер