Ninski zvonik izgrađen je u romaničkom stilu, od domaćeg kamena vapnenca, početkom 13. stoljeća, za vrijeme vladavine Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Visok je, sa šesterostranom piramidom, 25 metara. Svojom monumentalnošću i ljepotom boja i oblika, dominira ninskim krajolikom.
Zvona su se kroz prošlost više puta mijenjala, čak su ih Osmanlije u 16. stoljeću, kada su ušli u Nin, iskoristili kao sirovinu za izradu topova. Sadašnja zvona lijevana su u Splitu, početkom 20. stoljeća, za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije, odnosno u Dalmaciji - Austrije. Nin je, inače, u to doba doživio preporod, no Prvi svjetski rat i propast velikog Carstva, sve su zaustavili, da bi se gradić temeljito obnovio tek krajem 20. stoljeća, kada je i službeno, 1997. godine, dobio status- Grada. U ovo, recentno doba, zvona su i elektrizirana. Kada je bila Branimirova godina, 1979., u Ninu, odnosno na predjelu Grgur, okupilo se nekoliko stotina tisuća Hrvata. Zvonima se tada upravljalo pomoću konopaca. Zvuk ninskih zvona, tonaliteti koje stvaraju udarci batića i njihanje klatna - "luncijanje", nadaleko se razliježu ninskom lagunom te u ljudskom uhu izazivaju pozitivne emocije.
Snimljeno na Veliku Gospu, 15. kolovoza 2023.
Zahvaljujem Peri Magašu, staratelju ninske crkve, na velikoj pomoći.
Video: dron - Luka Štulić i mobitel - Mirko Štulić.
Zvuk: Renato Babić.
Audio - video produkcija; Liquid Cat Studio, Zadar
Негізгі бет Ninska zvona
No video
Пікірлер: 14