Ministarstvo kulture Republike Hrvatske utvrdilo je rješenjem od 28. svibnja 2002. godine da kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv. Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu u Zagrebu, ima svojstvo kulturnog dobra. To rješenje je sukladno prijašnjim odlukama Konzervatorskog zavoda Zagreb od 1961. da je taj prostor zaštićen kao spomenik kulture, kao i Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba od 1963. da su upisani u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu pod brojem RZG-5 i RZG-27.
U tom se rješenju, između ostaloga, o katedrali obrazlaže da je ta trobrodna, troapsidalna katedralna crkva s dva zvonika građena je postupno od 13. stoljeća na mjestu Ladislavove katedrale iz 11. st. i Prodanove, koja je posvećena 1217., a srušena u provali Tatara 1241.
„Sklop Ladislavove katedrale s grobljem na redove na prostoru kaptolskog trga i tzv. "predtatarska" katedrala samo su djelomično arheološki istraženi. Svetište današnje katedrale, koncipirano kao bazilikalna dvorana dužine dva traveja s kapelama sv. Marije i sv. Stjepana, gradio je biskup Timotej (1263.-1287.). Uz svetište je jednokatna sakristija pravokutnog tlocrta, građena istovremeno. Na katu je od vremena gradnje riznica. Biskup Augustin Kažotić (1303.-1322.) započinje gradnju sjeverne lađe sa sjevernim zvonikom, čime je određena konačna dužina katedrale, broj svodnih polja i dvoranska prostorna koncepcija lađa. Južni zid lađe i donji dio južnog zvonika podignut je za vrijeme biskupa Stjepana III (1356.- 1375.).
Biskup Eberhardt (1397.-1406. i 1410.-1419.) angažira majstore praškog Parlerova kruga za podizanje zidova obiju bočnih lađa, stupova lađa i zvonika. Ivan IV de Alben (1421.-1433.) dovršava zidove lađa, a biskup Osvald (1466.-1499.) priprema presvođenje, koje je uslijedilo za biskupa Luke Baratina (1500.-1510.), jednostavnim križnim svodom, a ne mrežastim, zacrtanim u doba biskupa Eberharda. Godine 1529. glavno je pročelje oštećeno topovima u dinastičkim borbama, kada je uništen portal i velika rozeta na glavnom pročelju. Novi, figuralno ukrašeni portal, danas u fragmentima u Muzeju grada Zagreba, izradio je majstor Kozma Miler iz Krškog u Kranjskoj 1640. Novi, južni, šesterokatni, danas pregrađeni zvonik sagradio je 1633.-1644. Hans Albertal iz Dillingena u Njemačkoj“, sažima obrazloženje ranu povijest katedrale.
S obzirom na današnji izgled u obrazloženju se navodi: „Regotizacija i obnova katedrale započela je 1879. a ubrzana nakon oštećenja uzrokovanih potresom 1880. Idejni projekt regotizacije izradio je bečki arhitekt Friedrich von Schmidt 1879., a obnovu dovršenu 1902. vodio je prema vlastitom projektu Hermann Bolle. Izveden je novi svod u svetištu, novo krovište, produljena sakristija, odstranjene bočne, u 18. st. prigrađene kapele i izveden novi kor umjesto starijeg, neogotičkog, kora izvedenog 1835. u vrijeme biskupa Alagovića. Rekonstruirani su prozori s mrežištima, a vrhovi kontrafora ukrašeni fijalama. Bočni zidovi lađa nadozidani su visokim zabatima wimpergima.
Pregrađeno je glavno pročelje i sagrađena dva nova zvonika visoka 107 m., još i danas najviše građevine u Zagrebu. Izveden je novi glavni portal, bogato figuralno ukrašen, s reljefom "Presvetog trojstva" Roberta Frangeša Mihanovića dovršenim 1902. U timpanonu između zvonika je kip Bogorodice s djetetom i anđelima, djelo bečkog kipara Josefa Beyera iz 1890., zamijenjen replikom 1996. Kipove sv. Franje Ksaverskog, sv. Pavla pustinjaka, sv. Ivana Kapistrana, sv. Dominika, sv. Roka, sv. Ilije, sv. Josipa i sv. Ivana Krstitelja na glavnom pročelju klesao je Karlo Morak.“
S obzirom na unutrašnjost katedrale, navodi se da je u regotizaciji unutrašnjost katedrale purificirana, te navodi što je ostalo od stare katedrale: „Od starog inventara sačuvana su kamena kanonička sjedala u nišama u svetištu izvedena u vrijeme biskupa Oswalda Tuza (1466.- 1499.) i sjedala čazmanskog kaptola u južnoj lađi izvedena iza 1544. Sačuvan je stipes menze Timotejeva oltara sv. Marije iz 13. st. ukrašen kvadrilobima. U istoj su kapeli sačuvani fragmenti zidanih slika i dio kompozicije s likom Blažene Djevice Marije na južnom zidu pripisan slikaru iz Lombardijskog kruga kraja 13.st. Iz istog vremena su votivne zidne slike u sakristiji s Kristom između prikaza osnivača crkvenih redova sv. Domenika i sv. Franje te likovima proroka na svodnim poljima.
#zagrebačkimemento #mementopriča #mementošetnjakrozvrijeme
Негізгі бет Priča o Zagrebačkoj Katedrali
Пікірлер: 2