Obrt Agro Babić na čelu s braćom Gabrijelom i Ivanom, već dvadesetak godina proizvodi sadnice voćaka, a sve vrste koje imaju najprije isprobaju u svojim probnim voćnjacima. Rasadnik i voćnjaci nalaze se u Gornjim Crnogorcima, malom mjestu u Brodsko - posavskoj županiji.
Sadnice proizvode na oko 5 hektara, do 50 tisuća voćnih podloga te 30 tisuća sadnica godišnje. Uz rasadničarsku proizvodnju imaju i voćarsku proizvodnju na 30-ak hektara, uglavnom je to rana kruška za turističku sezonu i jabuka, nešto šljive, breskve i dunje. Proizvodnja sadnica ide planski, prema narudžbama koje za koje bi bilo idealno da stignu dvije godine prije planiranog sađenja nasada, kako bi u rasadniku mogli pripremiti dovoljan broj sadnica.
Babići su jedni od najvećih proizvođača dunja, koje postaju sve više tražene u industriji, a savjetuju i kako uzgajati ovu osjetljivu voćku.
Dunja se uzgaja na podlozi BA29 kao i kruška, radi se o srednje bujnoj podlozi, koja ima kasnije u nasadu umjeren rast i rod. Nemaju prejaku rezidbu, ali dunja dovoljno dobro zameće rodne pupove. Dunja je u uzgoju jako slična kruški i jabuci, nije ništa zahtjevnija, ali je malo posebnija. Zanimljivo je da dio bolesti na nju može prijeći s jabuke, a dio s kruške pa treba biti oprezan s mjestom gdje ju je sadi, napominje Babić.
Kada je riječ o najboljem sklopu sađenja dunja, sve ovisi kolika je površinu na raspolaganju i koja se mehanizacija koristi. Ovi voćari sade dunju na razmak tri i 60 između redova i 150 centimetara u redu.
„Nakon 10 godina vidimo da te razmake treba povećati, a potreban je minimum između redova četiri i po metra i u redu dva, dva i po metra, jer kad voćke narastu, kad se popune trebaju ipak malo više prostora“ objašnjava Gabrijel.
U njihovom nasadu dunja najzastupljenija je leskovačka i vranjska, a ove godine uvode i nove tri vrste na testiranje i usporedbu. Savjetuju da se ne sadi jedna voćka, jer se obično posuši, pa je najbolje posaditi bar dvije. Ako se radi o vrtu, onda je dobro staviti jednu leskovačku, jednu vranjsku jer se one međusobno i oprašuju, a po samoj kvaliteti leskovačka je ipak bolja zbog jače izražene arome. Za pekmez, kaže Babić, bi isto odabrao leskovačku jer su plodovi sitniji, ali otporniji na truljenje.
U nasadima se trude uvoditi nove tehnike, ali i spajati neke stare zaboravljene s novima. Zanimljivo je da su na vrijeme prepoznali da je mehaničko malčiranje korova bolje nego tretiranje s herbicidima. Sadnice uzgajaju na crnoj foliji, da ne moraju koristiti herbicide koji bi išli po kori i oštećivali te biljke. Nikad nismu primjenjivali herbicide ni u svojim nasadima i od početka su korove uništavali mehanički. Ljudima je to bilo neobično, ali danas Europska unija isplaćuje poticaje baš za to, kaže Gabrijel.
Негізгі бет Uzgoj dunja - kako uzgajati i koju sortu odabrati
Пікірлер: 2